Iako već desetljeće strogo pazimo da se ne izlažemo suncu od 10-17h, mažemo se kremicama i nosimo zaštitnu odjeću, ne smijemo zaboraviti da se tom suncu moramo malo i izložiti, zbog endorfina i zbog vitamina D, čije će nam djelovanje biti prijeko potrebno ne samo ljeti, već i zimi, kada je nebo okovano oblacima, a o suncu možemo samo sanjati.
Iskoristite stoga sunce koje sada imamo na dohvat ruke u velikim količinama, i rano ujutro ili predvečer promilite na sunce. Tople sunčeve zrake djelovat će povoljno na sintetiziranje D vitamina iz 7-dehidrokolesterola pretvarajući ga u vitamin D3. U skupinu D vitamina, spada čak sedam vitamina, koji se razlikuju po strukturi, a najvažniji su D2 i D3. U biti za D vitamin se govori kako je zapravo hormon po svim obilježjima pa stoga ne čudi da se sintetizira iz kolesterola kao i hormon testosteron, estrogen, progesteron, aldosteron i drugi.
Ovaj vitamin otkriven je početkom prošlog stoljeća, a ime je dobio 1922. godine. Nije esencijalni vitamin, a glavna mu je uloga održavanje ravnoteže kalcija u organizmu. Ukoliko nema dovoljno vitamina D, kalcij koji unosimo u organizam neće se apsorbirati pa će dolaziti do rahitisa kod djece, osteoporoze i osteomalacije kod odraslih. Pomaže apsorpciju fosfora koji gradi zubnu caklinu, stoga se u slučaju njegovog manjka zubi kvare i propadaju. Dokazano je da vitamin D pomaže u liječenju nekih oblika raka, autoimunih bolesti, kao što je multipla skleroza, raumatoidni artritis i dijabetes.
Iako D vitamin možemo unositi i hranom; ima ga u jajima, preciznije žumanjku, mesu, ribljem ulju, gljivama te vrstama masne plave ribe kao što su skuša, haringa, losos, tuna, a većina koju imamo u organizmu stvara se upravo uz pomoć uv zraka. Osim što pomaže vezivanju i zadržavanju kalcija u organizmu, stoga prevenira nastanak rahitisa naročito kod male djece (kojoj se daje sintetizirani oblik, osobito u prvoj godini života, a često i tokom druge godine), vitamin D pomaže jačanje imuniteta organizma, stoga je nezaobilazan u borbi protiv prehlada, ali i ozbiljnijih viroza tipa gripe, što zapravo virusi i koriste u zimskim mjesecima, kada je sunce jako rijetko pa naš imunitet slabi.
Naime, da bi se aktivirale obrambene stanice T limfociti u našem organizmu, koje nas štite od patogenih organizama, potreban je vitamin D; bez njegove prisutnosti, odnosno uz vrlo niske količine, one se uopće neće ni aktivirati, a nas će napasti virus ili bakterija. Dovoljno je izlaganje nekoliko puta na tjedan po petnaestak minuta, ali bez uv zaštite i izvan gradova jer smog i onečišćenje može blokirati dolazak uv zraka do kože.
U velikim je količinama vitamin D toksičan, ali samim sunčanjem i prehranom teško je, čak i nemoguće doseći te razine; eventualno pretjeranim i nekontroliranim uzimanjem sintetiziranih nadomjestaka zabilježeni su slučajevi predoziranja.
Sada je zato idealna prilika da napunite svoje rezerve tim vitaminom, naravno ne u vršne sate kada je sunce visoko na nebu, ali bilo bi idealno da iskoristite topla predvečerja i odvedete djecu, sebe i starije na sunce – koje vas puni i pozitivnom energijom. Dokazano je da sunčeva svjetlost potiče proizvodnju endorfina, hormona zaduženog za dobro raspoloženje, zato nije čudno što je u zemljama sjevera veći broj oboljelih od depresije, nego npr. na sunčanom mediteranu. Zemlje poput Finske, Norveške, Islanda statistički imaju i veći broj suicida što se povezuje s manjim brojem sunčanih dana.
Terapija svjetlošću primjenjuje se već dugo za liječenje depresije i poticanje dobrog raspoloženja. Nemojmo odbaciti snagu svjetlosti i topline, znamo i sami koliko nam samo znači jedan sunčan zimski dan u moru oblačnih i snježnih, kad možemo sjesti u park, leći na plažu ili najčešće, na terasu kafića , zatvoriti oči i opustiti se dok nam lice upija toplinu…
Nije čudo da sunce liječi depresiju i melankoliju te nas puni energijom i pozitivom!
IZVOR: https://www.fitness.com.hr/zdravlje/um-tijelo/Vitamin-D-sunce.aspx